Osnovna škola braće Radića, Bračević

Školskim kurikulumom za školsku godinu 2016./2017., planirana je terenska nastava za učenike od 5. do 8. razreda u grad Split, točnije, posjet kinoteci Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, gledanje filma Uzbuna na Zelenom Vrhu, te posjeta vjerskim zajednicama grada Splita. Organizatori i voditelji terenske nastave su: vjeroučiteljica Tina Rožić, učitelj povijesti Tvrtko Roguljić i učiteljica njemačkog jezika i povijesti Danijela Gašpar.

Kinoteka Zlatna vrata

U gotičkoj palači unutar Dioklecijanove palače nalazi se Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u sklopu kojeg se nalazi Kinoteka Zlatna vrata. 

Dvorana kinoteke ima 250 sjedećih mjesta, a prvi film se u dvorani prikazao 30. studenoga 1964. godine. Program filmske klasike temeljni je program Kinoteke, no ne i jedini. Svjesni odgojno-obrazovne uloge Kinoteke, posebno činjenice da novim generacijama treba približiti filmsku umjetnost, Kinoteka je svoju temeljnu djelatnost proširila brojnim programima među kojima je i školski program za učenike. Učenici škole su prilikom posjete pogledali film Uzbuna na Zelenom Vrhu, koji je na popisu lektire za OŠ.

Židovska općina Split - Sinagoga

Splitska sinagoga je jedna od najstarijih europskih još uvijek aktivnih sinagoga. Nastala poslije one u Pragu i Dubrovniku u 16. stoljeću, u nekadašnjem židovskom getu, adaptacijom drugog kata dviju spojenih srednjovjekovnih kuća. Njen današnji izgled unutrašnjosti nastao je oko 1728. godine. 

Voditeljica u sinagogi ispričala je učenicima o vjerskomu, obiteljskomu i društvenomu životu Židova. Pokazala svetu knjigu Toru smještenu u ormariću koji je najsvetiji dio hrama – Aron Hakodeš ugrađen u zapadni zid Dioklecijanove palače, okrenut Jeruzalemu. Prvi Židovi stigli su u rimska vremena, još u antičkoj Saloni postojala je razvijena židovska zajednica.

Mesdžid Islamske zajednice Split

Muslimani kao zajednica, organizirano postoje u Splitu od 1983. godine, kad je utemeljena Islamska zajednica u Splitu. Današnji mesdžid – molitveni prostor se nalazi u Cosmijevoj ulici u prizemlju zgrade od 1990. godine. 

Glavni imam učenike je upoznao s Kur'anom svetom knjigom islama, glavnim islamskim blagdanima te posebnostima islamskog posta i prezentacijom pokazao sveta mjesta islama: Mekku, Medinu i Jeruzalem. 

Kapela sv. Save

Na Obrovu u prostorima nekadašnjeg ženskog Benediktinskog samostana sv. Marije godine 1921. sagrađena je prva pravoslavna kapela u Splitu. U svibnju 1939. godine u dvorištu samostana postavljen je kamen temeljac za buduću crkvu sv. Save. 

Paroh kapele sv. Save upoznao je učenike sa interijerom pokazavši ikonostas koji dijeli oltar od ostalog bogoslužnog prostora, središnji prostor na kojem se nalazi ikona titulara kapele koju vjernici cjelivaju pri ulasku u kapelu i ostalim vrijednostima ovog sakralnog prostora. 

Katedrala Sv. Duje

Splitska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznate kao Katedrala sv. Dujma (Duje) ima za sjedište najstariju građevinu među europskim katedralama – mauzolej (sagrađen početkom 4. stoljeća) rimskog cara Dioklecijana. Mauzolej cara-progonitelja kršćana postaje sredinom 7. stoljeća katedralom u kojoj su na počasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.

Krstionica sv. Ivana Krstitelja (Jupiterov hram)

Jupiterov hram sagrađen je krajem 3. stoljeća i posvećen je bogu Jupiteru, glavnom božanstvu starih Rimljana.

U 6. stoljeću posvećen je u krstionicu sv. Ivana Krstitelja, u kojoj se nalazi krsni zdenac postavljen u 13. stoljeću, sastavljen od pluteja oltarne pregrade (11. stoljeće) izvorno smještenog u katedrali. Na jednoj od ploča nalazi se prikaz hrvatskog kralja (Petar Krešimir IV. ili Zvonimir), najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi, također na pločama dominira motiv pletera. 

Unutar krstionice se nalazi i velika brončana secesijska skulptura sv. Ivana Krstitelja, koju je izradio Ivan Meštrović.